Hrvatsko društvo u socijalizmu: svakodnevica i modernizacija

Doc. dr. Igor Duda

Hrvatska je poslije Drugoga svjetskog rata svoj razvoj nastavila u okviru jugoslavenske federacije i u okolnostima oblikovanja socijalističkoga društva. Između početka pedesetih i kraja sedamdesetih godina prošla je kroz dugotrajno razdoblje gospodarskoga rasta tijekom kojega je pretežito agrarno društvo preoblikovano u suvremeno industrijsko i potrošačko društvo. Takav se razvoj može usporediti sa sličnim trendovima u nizu europskih zemalja koje su tijekom poratnoga Zlatnoga doba prolazile kroz svoja gospodarska čuda. Društvene promjene i rast životnoga standarda u Hrvatskoj moguće je pratiti na nizu područja koja svjedoče o novim praksama svakodnevice: stanogradnja i opremanje stanova trajnim potrošnim dobrima, motorizacija i oblikovanje automobilske kulture, porast značaja slobodnoga vremena i godišnjeg odmora uz prihvaćanje turističkih navika. Do kriznih osamdesetih uspostavljen je tako nov način života koji su s jedne strane obilježavali televizori i perilice rublja, motocikli i automobili, ljetovanja i izleti, robne kuće i samoposluge, glazbeni i filmski festivali te procvat popularne kulture, dok su s druge strane bila ideološka obilježja svakodnevice, praznici i rituali, pionirska i omladinska organizacija, radničko samoupravljanje i sindikati, partija i kult predsjednika Tita. Ispreplitanje konzumerizma i socijalizma te znakovi modernizacije vidljivi su u službenim arhivskim izvorima, statističkim podacima, novinama i časopisima, književnim djelima, popularnoj glazbi, filmovima i televizijskim serijama. Njihovom analizom dobivaju se dijelovi složene slike povijesti svakodnevnoga života te društvene i kulturne povijesti Hrvatske u drugoj polovici prošloga stoljeća.