Obilazak povijesne jezgre Grada

Prve su popodnevne sate polaznici 41. seminara proveli u obilasku povijesne jezgre Dubrovnika. Najvažnijim mjestima Staroga grada proveo ih je doc. dr. sc. Tomislav Bogdan. Obilazak je započeo u parku na Pilama, odakle se pruža pogled na, prema riječima profesora Bogdana, jedan od najvećih i najljepših fortifikacijskih sustava u Europi.

Zbog svojih je znamenitosti 1979. godine Dubrovnik uvršten na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine. Prije samoga obilaska dubrovačkih znamenitosti profesor je Bogdan polaznike 41. seminara upoznao s najznačajnijim podacima o vanjskopolitičkom položaju i unutarnjoj politici Dubrovačke Republike. Posebno se pritom osvrnuo na diplomatsku aktivnost starih Dubrovčana. Zahvaljujući dobroj organiziranosti, vještini prilagođavanja i nalaženju pokrovitelja u moćnim i dovoljno dalekim svjetskim silama Dubrovačka je Republika 450 godina bila samostalna država sa svim državnim atributima. Bila je to aristokratska republika u kojoj su vlast imali plemići, a njezine najvažnije gospodarske grane bile su trgovina i pomorstvo.

Vratima od Pila polaznici su ušli na Stradun, najdulju i najširu dubrovačku ulicu. Zaustavili su se na stepenicama Onofrijeve fontane, odakle se pruža pogled na samostan sv. Klare, Franjevački samostan Male Braće i crkvu sv. Spasa, najstariji primjer renesansnog pročelja u Dubrovniku.

Na Gundulićevoj se poljani profesor Bogdan osvrnuo na bogatu umjetničku tradiciju staroga Dubrovnika. Bio je to grad slikara, kipara, graditelja, majstora umjetničkog obrta, nadasve pjesnika, koji su kroz 15, 16. i 17. stoljeće stvorili djela neprolazne vrijednosti. Pokraj spomenika baroknom epskom pjesniku Ivanu Gunduliću doc. dr. sc. Tomislav Bogdan okupljenima je prigodno pročitao stihove Luka Paljetka, čime je pokazao kako taj dubrovački suvremeni pjesnik doživljava ugođaj Gundulićeve poljane:

... oslonjen u po riječi zastao vas od čipke
u golubove gleda i broji zrele šipke i stara zvona, gleda oblake lake, ruse
isoko iznad zelja, i grožđa stoji živo u pozi zbunjenoga trgovca Franov Gjivo
bijeli ga golubovi u čistom letu gnuse.

Skalama od Jezuita okupljeni su stigli do poljane Ruđera Boškovića, gdje su polaznici vidjeli Isusovački kolegij i baroknu crkvu sv. Ignacija. Profesor Bogdan nastavio je izlaganje o složenosti povijesnoga dubrovačkoga identiteta, izdvojivši potom tri njegova elementa: katolicizam, lokalni partikularni politički i državni identitet te slavenski identitet.

Uskim su se uličicama polaznici spustili do dubrovačke katedrale. Sadašnja barokna katedrala nastala je na mjestu romaničke bazilike. Profesor Bogdan na primjeru je katedrale okupljenima pojasnio razliku između dubrovačkih građevina prije i poslije potresa iz 1667. godine. Obnova katedrale 1713. godine značila je i završetak obnove Grada nakon potresa koji je uništio brojna renesansna i gotička pročelja.

Spustivši se do Orlandova stupa, polaznici su uživali u pogledu na središnje građevine Dubrovačke Republike: Knežev dvor, središte vlasti, ali i kazališnog života staroga Dubrovnika, palaču Sponzu i crkvu sv. Vlaha.

Vratima od Ploča polaznici su prošli pokraj tvrđave Revelin te su stigli do Trga oružja, mjesta koje nudi impresivan pogled na zidine, tvrđavu sv. Ivana i otok Lokrum. Profesor Bogdan prigodno je obilazak grada zaključio govorom o okolnostima pada Dubrovačke Republike.

Sljedećih će dana polaznici imati priliku detaljnije upoznati neke od najvažnijih znamenitosti staroga Dubrovnika. U sklopu popodnevnog fakultativnog programa bit će organizirani stručni obilasci Sponze, Franjevačkoga samostana, Ljetnikovca Petra Sorkočevića i tvrđave Lovrjenac.

Fotoalbum