Hrvatske kulturne politike i mediji: stanje i perspektive 2014.

Predavački dio programa 43. seminara posvećen je temi hrvatskih jezičnih, književnih i kulturnih politika. Prvo predavanje pod nazivom Hrvatske kulturne politike i mediji: stanje i perspektive 2014. održala je prof. dr. sc. Andrea Zlatar Violić.

Na početku predavanja profesorica je upozorila na složenost koncepta politika. Pritom je istaknula postojanje terminološke problematike kod jezikoslovaca i javnosti kada je riječ o tome nazivu. Rješenje navedenoga terminološkog problema pronalazi u engleskome jeziku, odnosno u nerazlikovanju dviju ključnih riječi – Politics i Policy. Profesorica Zlatar Violić pojasnila je da termin Politics nosi institucionalni predznak (politika privatne sfere), dok termin Policy nosi neinstitucionalni predznak (politika javne sfere). Kulturnu politiku profesorica smješta u prostor javne sfere i pritom napominje da se o njoj kao takvoj uvijek mora govoriti u pluralu jer je uvjetovana raznolikostima, odnosno pojedincima/individualcima unutar nje. Predavačica je istaknula i da se propitivanje značenja pojma kulturne politike nerijetko svede na pragmatičko političko pitanje. Stoga se treba izmaknuti iz pragmatičke zamke i usmjeriti na ključne probleme.

Kao bitan motiv djelovanja profesorica Zlatar Violić navodi pitanje javnoga interesa, a u kontekstu kulturne politike kultura predstavlja javni interes. Govoreći o današnjoj slici hrvatske kulturne politike, naveden je primjer hrvatskih interesa koji promiču izravno upotrebljive znanosti, a koje naposljetku rezultiraju gospodarskim rastom. Profesorica je naglasila kako ne odobrava takav pristup. Kao misao vodilju navela je Bourdieuov simbolički kapital – kapital nemjerljiv u financijskome smislu – naglasivši kako se ne smijemo prepustiti pukim brojkama.

Polazišnom točkom zadaje se ulaganje i promišljanje o temeljnim pitanjima nacionalne filologije i našega jezika. Krenuvši dublje u analizu, profesorica Zlatar Violić dotakla se i pitanja identiteta. Prema njezinu mišljenju hrvatski kulturni identitet specifičan je po elementu  koji naziva logikom malenih jezgri koje se nadograđuju, a čiji je pokretač identitet pojedinca.  Na primjerima aktualnoga trenda usmenoga izlaganja knjževnosti, odnosno javnih čitanja i nastupa, profesorica Zlatar Violić zaključila je da su su književnost i kultura sfere javnosti i javne komunikacije te da kao takve moraju imati element društvenoga učinka. Medije profesorica naziva nedvojbeno najjačim transmisijskim putevima komunikacijskoga procesa.

U nastavku svojega predavanja profesorica Zlatar Violić izdvojila je pitanje ostvarivosti fizičkoga prostora kao jedne od temeljnih pretpostavki za proizvodnju i razvoj kulture. Upozorila je i na manjkavost funkcioniranja sustava javnih potpora i javnih financiranja koji su usmjereni na institucije, odnosno unutar institucija na plaće, a ne na projekte. Na taj način, upozorava profesorica Zlatar Violić, tvori se proces odabira izvrsnosti, a gubitka sudjelovanja, te se istovremeno sprječava stvaranje sustava koji će od samoga početka odgajati publiku. Profesorica Zlatar Violić zaključuje da je glavni prioritet izgradnja publike, odnosno svegeneracijsko vraćanje kulturnim navikama. Zbog svega navedenoga ističe tri projekta koji nude mogućnost izlaska kulturne politike iz opisanoga stanja: Ruksak (pun) kulture, Kultura nova i Hrvatska kuća.

Ruksak (pun) kulture je projekt koji omogućuje usvajanje i približavanje umjetnosti i kulture djeci i mladima koji žive u sredinama s ograničenom dostupnošću kulturnim i umjetničkim sadržajima. Projekt Kultura nova jest zaklada namijenjena financiranju neprofitnih udruga i njihovu umrežavanju. Naposljetku, Zaklada Hrvatska kuća ima namjenu međunarodne promidžbe hrvatske kulture, umjetnosti, jezika i baštine te rada s Hrvatima izvan Hrvatske. 

Tijekom predavanja bilo je riječi i o prednostima i nedostacima hrvatskoga sustava javnih medija. Zamijećena je nedovoljna iskorištenost medijskoga prostora u aspektu digitalizacije baštine te je istaknut nedostatak digitaliziranih standardnih književnih tekstova. Zbog navedenih razloga, pojašnjava profesorica Zlatar Violić, treba iskoristiti medijski prostor. S druge strane istaknuto je poražavajuće stanje hrvatskih tiskanih medija, posebice iščeznuće kulturnih rubrika koje je zamijenio žuti tisak.  

U završnome dijelu izlaganja profesorica Zlatar Violić istaknula je da bi akademska zajednica i obrazovanje morali zajednički zauzeti složeniju ulogu te propitivati i promišljati nedoumice postojećega stanja hrvatske kulturne politike.

Bilješka o predavačici