Hrvatska povijest i kultura

Slavica Stojan

Devet predavanja/proseminara odnose se na hrvatsku književnost nastalu na tlu Dubrovačke Repulike tijekom pet stoljeća (15. do 19. st). Književna vizura odabranih književnih djela bit će popraćena poviješću svakodnevice koja se bavi interpretacijom svijeta čovjeka i njegove okoline baziranoj na lokalnim pojavama i odabranim fenomenima. Interakcija književnosti i povijesti svakodnevice upućuje na komunikaciju između virtuelnog i zbiljskog, na čovjekovu prirodu u historijskim nestalnostima, te kako se u književnim djelima reflektiraju povijesni događaji i mijene.Prvi hrvatski humanistički pisci iz dubrovačkog okruženja bit će povezani s fenomenom dubrovačkog ladanjskog života u ljetnikovcima Rijeke dubrovačke. Razgovor o Marinu Držiću i njegovu dramskom djelu vodit će se na temu njegovih protagonista kao autentičnih ljudi renesansnog Dubrovnika. Svakodnevicu Stona predstavlja Sasinova Malahna komedija od pira, a svijet dubrovačkih marginalki predstavljaju farse Nikole Nalješkovića. 17. stoljeće Dubrovnika tumači epski uradak Jakete Palmotića Dionorića, kao i pjesnici katastrofe Velike trešnje iz 1667. godine. Bit će riječi o Ignjatu Đurđeviću kao predstavniku insularne književnosti, o kolendama kao specifičnoj književnoj pojavi dubrovačkog klasicizma, te o dubrovačkim preporodnim piscima koji su veći doprinos povijesti hrvatske književnosti dali na općem kulturološkom planu, nego kao autentični književni stvaraoci.