Jezik i pismo hrvatskih srednjovjekovnih tekstova / Staroslavenski i starohrvatski jezik

Vera Blažević Krezić

Polaznici ovoga proseminara upoznat će se s temeljnim obilježjima općeslavenskoga jezičnoga razdoblja i prvim slavenskim književnim jezikom (od IX. do XI. stoljeća), a potom sa specifičnom jezičnom i pismovnom situacijom u hrvatskome srednjovjekovlju (od XI. do XVI. stoljeća). Analitički korpus obuhvaća najvažnije tekstove pisane hrvatskostaroslavenskim jezikom i starohrvatskim jezikom – epigrafske spomenike: Bašćanska ploča i drugi kameni spomenici, temeljne  liturgijske predloške: Vatikanski Illirico 4, Misal kneza Novaka, Hrvojev misal, Misal po zakonu rimskoga dvora, Kožičićev Misal hruacki, navažnije pravne i književne tekstove: Vinodolski zakonik, Istarski razvod, Pariška pjesmarica, Zapis popa Martinca o Krbavskoj bitci, Poljički statut, Povaljska listina, Šibenska molitva. Posvećuje se pažnja različitim jezicima i pismima koji sadržajno ispunjavaju najvažniju odrednicu hrvatske srednjovjekovne kulture – njezinu tropismenost i trojezičnost. Osnovne metode i postupci u radu s polaznicima su: transliteracija i transkripcija ustavne glagoljice i hrvatske ćirilice, rad na lingvometodičkim predlošcima (prepoznavanje temeljnih fonoloških, morfoloških, sintaktičkih i leksičkih obilježja hrvatskostaroslavenskoga i starohrvatskoga jezika), metoda razgovora i demonstracije (sociolingvistički pogled na jezičnu sliku hrvatskoga srednjovjekovlja: stabilnost i vrsta norme, triglosija i bilingvizam, funkcija jezičnih varijeteta u zajednici).