Dubrovnik, grad drukčijih (obilazak povijesne jezgre Grada)

Današnjim obilaskom povijesne jezgre Dubrovnika polaznici 44. seminara upoznali su grad u kojemu će boraviti do 28. kolovoza. Obilazak je započeo ispred Poslijediplomskoga središta, nakon čega su se dvije skupine okupljenih zaputile prema Stradunu, Širokoj ulici, Ulici od Buže, Staroj gradskoj luci te najvažnijim građevinama u blizini. Pritom su ih stručni vodiči upoznali sa zanimljivostima iz dubrovačke kulturne i političke povijesti.

Polaznici su se zaustavili pokraj Onofrijeve fontane koja je 1438. godine izgrađena kao završni dio dubrovačkoga vodovodnog sustava. Ulaz u Široku ulicu pruža pogled na crkvu Sv. Spasa i Franjevački samostan, građevine koje su preživjele razorni potres iz 1667. godine. U sklopu samostana od 1317. do danas djeluje ljekarna, treća po starosti u Europi. Šetajući Stradunom, glavnom ulicom u dubrovačkoj povijesnoj jezgri, polaznici su slušali o nastanku Dubrovnika i njegovih zidina. Polaznici seminara potom su prošetali Ulicom od Buže i Žudioskom ulicom (nekadašnji ulaz u dubrovačku židovsku četvrt). U toj se ulici nalazi druga najstarija sefardska sinagoga u Europi.

Promatrajući tvrđavu Lovrijenac i crkvicu Sv. Đurđa sudionici 44. seminara slušali su o postanku Dubrovnika iz Raguse i Dubrave, o političkoj povijesti Grada tijekom koje je,  priznavajući bizantsku, mletačku, ugarsku i tursku vlast, diplomacijom uspijevao očuvati slobodan status. Sponza i Knežev dvor, najvažnije javne povijesne građevine Dubrovnika, daju informacije o aristokratskome ustroju stare dubrovačke vlasti. Od 14. stoljeća samostalna Dubrovačka Republika ima svojega kneza, a poznata je kao mediteransko trgovačko i pomorsko središte. Njezin je zaštitnik Sv. Vlaho. Opasana nepreki­nutim zidinama s četirima jakim obrambenim kulama (Minčeta, Bo­kar, Sv. Ivan, Revelin), bila je to aristokratska republika gdje su vlast imali plemići koji se nisu brinuli samo o vanjskoj i unutarnjoj politici, o praktičnom životu, nego su na­stojali u svakodnevni život unijeti ono što se u Dubrovniku naziva sklad. Dubrovnik je grad slikara, kipara, graditelja, majstora umjetničkog obr­ta, nadasve pjesnika, koji su kroz 15, 16. i 17. stoljeće stvorili djela neprolazne vrijednosti. Marin Držić (1508?–1567), renesansni dra­matičar, pisac komedije Dundo Maroje, i Ivan Gundulić (1589–1638), barokni epski pjesnik, pisac epa Osman, dio su europske književne tradicije.

Polaznici seminara rado su se fotografili ispred dubrovačke barokne katedrale i tvrđave Minčeta, a šetnju su završili u Staroj gradskoj luci, gdje su slušali o dubrovačkoj trgovini solju, srebrom, zlatom, kožom, voskom i drugim sirovinama. Među voltima u luci nalazilo se brodogradilište u kojemu su se gradili jedrenjaci. S pogledom na brdo Srđ, vodiči su sudionicima govorili o propasti Dubrovačke Republike 1808. godine, okolnostima u kojima se Grad našao uDomovinskome ratu te o današnjem Dubrovniku kao važnom hrvatskom turističkom središtu. Zbog svojih je znamenitosti 1979. uvršten na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine.

Tijekom dvotjednoga seminara polaznici će imati priliku detaljnije upoznati neke od najvažnijih znamenitosti staroga Dubrovnika: palaču Sponzu, Franjevački samostan, tvrđavu Lovrijenac i ljetnikovac Petra Sorkočevića.

Fotoalbum