Dubrovnik: obilazak povijesne gradske jezgre

Prvoga dana 45. seminara Zagrebačke slavističke škole studenti su se u pratnji stručnoga vodstva upoznali s povijesnim i kulturnim prostorom Staroga grada. Obilazak je započeo ispred Poslijediplomskoga središta, nakon čega su se dvije skupine okupljenih zaputile prema staroj gradskoj jezgri.

Dubrovnik je opasan zidinama s četirima jakim obrambenim kulama (Minčeta, Bo­kar, Sv. Ivan, Revelin), koje su se stoljećima gradile i obnavljale u skladu s najsuvremenijim fortifikacijskim tehnikama. Riječ je o aristokratskoj republici u kojoj su vlast imali plemići koji se nisu brinuli samo o vanjskoj i unutarnjoj politici, o praktičnom životu, nego su na­stojali u svakodnevni život unijeti ono što se u Dubrovniku naziva sklad. Sudionici 45. seminara slušali su o postanku Dubrovnika, o političkoj povijesti Grada tijekom koje je, priznavajući bizantsku, mletačku, ugarsku i tursku vlast, diplomacijom uspijevao očuvati slobodan status nekoliko stoljeća. Godina 1358. smatra se godinom rođenja Dubrovačke Republike – otada Dubrovnik ima svojega kneza, a poznat je kao mediteransko trgovačko i pomorsko središte ali i –  za zlatnoga doba u 15. i 16. stoljeću –  jedna od najbogatijih država u Europi. Dubrovnik tijekom 17. i 18. stoljeća postupno gubi gospodarsku moć, a na samome početku 19. stoljeću, ulaskom Napoleonovih snaga u Grad, Dubrovnik prestaje postojati kao država.

Sponza i Knežev dvor, najvažnije javne povijesne građevine Dubrovnika, utjelovljuju aristokratski ustroj stare dubrovačke vlasti. U samome središtu grada posebno mjesto ima crkva Sv. Vlaha, dubrovačkog parca, koji se u Gradu štuje od 10. stoljeća, a čiji se kipovi nalaze na mnogim sučeljima zgrada i duž zidina. Prema legendi, zahvaljujući tom svecu, spriječen je ulazak u Grad mletačkih vojnih snaga koje su se usidrile u dubrovačkoj luci čekajući pogodan trenutak za osvajanje.

Dubrovnik je grad slikara, kipara, graditelja i majstora umjetničkoga obrta. Posebno je važan kao grad pjesnika koji se i danas drže stupovima hrvatskoga književnog kanona – Šiška Menčetića i Džore Držića, prvih hrvatskih ljubavnih pjesnika, Marina Držića, renesansnoga dra­matičara čije je remek-djelo Dundo Maroje i danas obvezna lektira za svakog studenta hrvatskog jezika i književnosti, i Ivana Gundulića, baroknoga epskog pjesnika, tvorca epa Osman.

Polaznici seminara rado su se fotografirali ispred dubrovačke barokne katedrale i tvrđave Minčeta, a šetnju su završili u Staroj gradskoj luci, gdje su slušali o dubrovačkoj trgovini solju, srebrom, zlatom, kožom, voskom i drugim sirovinama. Tu se nalazilo i brodogradilište u kojemu su se gradili jedrenjaci. S pogledom na brdo Srđ, vodiči su sudionicima govorili o propasti Dubrovačke Republike 1808. godine, okolnostima u kojima se Grad našao u Domovinskome ratu te o današnjem Dubrovniku kao važnom hrvatskom turističkom središtu, ali i odredištu obožavatelja globalno popularnih serija i filmova. Zbog svojih je znamenitosti 1979. uvršten na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine.

Tijekom dvotjednoga seminara polaznici će imati priliku detaljnije upoznati neke od najvažnijih znamenitosti staroga Dubrovnika: palaču Sponzu, franjevački samostan Male braće, tvrđavu Lovrijenac i ljetnikovac Petra Sorkočevića.

Fotoalbum