Tijelo u tekstu, tijelo teksta

Ciklus predavanja 45. hrvatskoga seminara za strane slaviste otvorila je dr. sc. Lana Molvarec, programska tajnica. Predavački dio programa okuplja 12 predavanja istaknutih lingvista, književnih znanstvenika, antropologa, filmologa, povjesničara, kulturologa i dr.

U središnju nas je temu ovogodišnje Škole uvela dr. sc. Morana Čale, redovna profesorica talijanske književnosti na Odsjeku za talijanistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predavačica je dosada objavila nekoliko znanstvenih monografija (Demiurg nad tuđim djelom. Intertekstualnost u romanima Umberta Eca 1993, Volja za riječ. Eseji o djelu Ranka Marinkovića 2001/2002, Sam svoj dvojnik: eseji o hrvatskome književnom modernizmu 2004, Oko Kiklopa 2005, U kanonu. Studije o dvojništvu 2008, Theoria in fabula. Romani Umberta Eca 2012) i pedesetak književnokritičkih i književnoteorijskih studija i rasprava u Hrvatskoj, Italiji, Poljskoj, Češkoj, Mađarskoj, Njemačkoj, Austriji, Velikoj Britaniji, Francuskoj i Sloveniji.

S obzirom na to da se ovogodišnja tema Škole nastavlja na prošlogodišnju (fenomeni drugosti, jastva i identiteta u vezi su s fenomenom tjelesnosti), profesorica Čale istaknula je kako su autori i djela o kojima će danas govoriti, ponajprije Kiklop Ranka Marinkovića (Beograd 1965), pogodni za njihovo propitivanje i analizu. Marinkovićev Kiklop određuje se kao najznačajniji roman kasnoga hrvatskog modernizma, a iz očišta je njegova protagonista Melkiora Tresića zanimljivo promatrati odnos prema tijelu, odnosno način na koji tijelo funkcionira u književnome tekstu, a onda i u književnoj znanosti, štoviše, u svim humanističkim znanostima. Potonje je posljednjih desetljeća premrežio tzv. Corporeal Turn. Predavačica se uz mnogobrojna pozivanja na filozofske i književne autoritete (Friedrich Nietzsche, Sigmund Freud, William Shakespeare, James Joyce i mnogi drugi) osvrnula na tradiciju poimanja tijela u zapadnoj kulturi kao označitelja označenoga, nositelja drugoga značenja. Stoga isticanje riječi tijelo predstavlja istu gestu kao i isticanje riječi duša, što je u vezi s teološkom tradicijom i nastojanjem tijela da oponaša utjelovljenoga Boga, Logos, Duh. Teorijska retorika 20. stoljeća perpetuira tu pretpostavku, a modernistička književnost upotrebljava motiv tijela za potkopavanje društvenih norma, državnih, pravnih i političkih struktura, civilizacijskih postignuća uopće.

U skladu s rečenim naslov današnjega predavanja kodiran je dvostruko, i to radi isticanja dvaju istraživačkih uporišta. Prvi je reprezentacija tijela u književnosti odnosno tematiziranje poimanja tijela u romanesknome tekstu (tzv. tijelo u tekstu). Drugi obuhvaća tijelo samih riječi (tzv. tijelo teksta) jer ljudsko tijelo utjelovljuju verbalne slike tijela, a svaki se književni tekst, podsjeća predavačica, odnosi na sadržaj i na izraz poruke odnosno na predmet i oblik poruke (sprega referencijalne i poetske funkcije). Profesorica Čale potom je izborom citata potvrdila istaknuto u Marinkovićevu Kiklopu. Prije svega, Melkior Tresić opsjednut je mržnjom prema tijelu, njegovo samožderno autofagijsko tijelo želi izbjeći kotao Historije, napominje Čale. Maestro pak priželjkuje prestanak čovječanstva, a ono se neće uništiti ratom jer ga ratovi krijepe, njegova mirna likvidacija, neka vrst bankrota podrazumijeva čak i propast knjiga jer ljudsko je tijelo zaslužno za tijelo knjige, ono koje od misli čini opeku. Naravno, i samo je tijelo Marinkovićeva teksta progutalo dijelove Nietzscheovih, Shakespeareovih, Joyceovih, a ne smiju se zaboraviti ni tekstovi njegovih prethodnika u okviru hrvatske književnosti (npr. Povratak Filipa Latinovicza Miroslava Krleže, Tijelo i mi Anuta Branka Šimića, ostvaraji Tina Ujevića, Janka Polića Kamova i drugih).

U završnome dijelu predavanja prof. dr. sc. Morana Čale potaknula je studente na problemsko čitanje romanā hrvatskoga književnog modernizma, ponajprije u odnosu na temu ovogodišnjega seminara. O motivu tijela u Kiklopu i poststrukturalističkim teorijama, rodnim pitanjima i drugim hrvatskim romanima (npr. Mirisi, zlato i tamjan Slobodana Novaka) profesorica Morana Čale nastavila je razgovarati sa zainteresiranim slušateljima.