Dubrovnik: obilazak povijesne gradske jezgre

46. seminar Zagrebačke slavističke škole započeo je predavanjem Andree Zlatar, a nakon književno-kulturnog programa studenti su se upoznali s povijesnom jezgrom i kulturnom baštinom Staroga dubrovačkog grada. Stručno vodstvo dočekalo je studente u Poslijediplomskom središtu, a dvije su skupine krenule prema Pilama, ulazu u jedinstveni urbanistički i kulturni spomenik – staru gradsku jezgru koja je od 1979. pod zaštitom UNESCO-a.

Na turističkoj su se okosnici, kamenom popločenom Stradunu, polaznici upoznali sa strukturiranjem javnog i privatnog života aristokratske republike, slušali o stilu gradnje »riblja kost« unutar zidina te o reprezentativnim i ključnim mjestima dubrovačke povijesti: jednoj od najstarijih ljekarni na svijetu koja i danas djeluje u okviru franjevačkoga samostana, Velikoj i Maloj Onofrijevoj česmi koje je u stilu talijanske renesanse izradio Onofrio della Cava, graditelj dubrovačkog vodovoda. U mnogočemu jedan od prvih, dubrovački je urbanistički profil omeđen prvim sirotištem, u samostanu Sv. Klare – najpoznatijem dubrovačkom samostanu – te Lazaretima – prvom svjetskom karantenom u kojoj su moreplovci prebivali četrdeset dana kako bi se spriječilo širenje zaraza i bolesti unutar grada.

Dva zvonika (Gradski zvonik i zvonik franjevačke crkve i samostana) nakon potresa 1667. fiksiraju sliku današnjeg Straduna koji tim rubnim točkama obujmljuje gotovo sve važnije spomenike kulturne, gospodarske i trgovačke slike Dubrovnika. Stradun završava trgom Luža na kojemu su situirana središnja mjesta političke i vjerske snage.

Knežev dvor i palača Sponza najpoznatije su, a i najvažnije, javne građevine – kralježnica političkog ustroja – dok izdvojeno mjesto zaslužuje crkva Sv. Vlaha, dubrovačkoga zaštitnika kojeg se štuje od 10. stoljeća, ikonografski prepoznatljivog prema Gradu u ruci. Na trgu se također nalazi i poznati kameni stup s likom Orlanda – povijesna imitacija njemačkih stupova i rijedak primjer svjetovnog spomenika – na kojemu je i mjera za dubrovački lakat (51,2 cm), vitezovu podlakticu. Barokna katedrala sjedište je Dubrovačke biskupije, a studenti su imali povlašten pristup riznici u kojoj su pohranjene umjetničke reprodukcije Raffaella Sanzija i svetačke relikvije. Slijedeći prirodni tijek ulica, obilazak je okončan u povijesnoj luci pogledom na Lazarete, Revelin – trokutastu fortifikaciju i, u novije vrijeme, noćni klub – te na Porporelu, zdanja zateknuta okolnostima Domovinskog rata.

Za kraj dozvolite ponešto duha: Stupnjeva je bilo 40, a turista 6999 – autentično iskustvo onoga u što je Dubrovnik pretvoren: floskulu između moralne panike oko bogomdane kulturne i floralne baštine te namjenskog turizma i „razuzdanih“ mladih upravo drsko ravnodušnih prema razvikanim njegovim ljepotama.

Fotoalbum