Otvorenje 47. hrvatskoga seminara za strane slaviste

U ponedjeljak 20. kolovoza u Poslijediplomskome središtu u Dubrovniku otvoren je 47. hrvatski seminar za strane slaviste. Dvotjedni program ovogodišnje Zagrebačke slavističke škole trajat će do 31. kolovoza. Škola tradicionalno okuplja strane studente kroatistike i slavistike, doktorande, znanstvenike i nastavnike sa stranih sveučilišta te prevoditelje s hrvatskoga jezika. Seminar kao posebna aktivnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i ove godine bogatim programom nastoji poticati i promicati poznavanje hrvatskoga jezika, književnosti i kulture.

Svečanost otvorenja vodila je Jelena Cvitanušić Tvico upoznavši okupljene s višedesetljetnom tradicijom održavanja Zagrebačke slavističke škole. U svojem govoru istaknula je kako je u radu Škole dosada sudjelovalo više od dvjesto pedeset nastavnika te dvije tisuće studenata što ju čini živom znanstvenom i nastavnom zajednicom. Prvi seminar održan je 1972. godine, a dubrovačko Poslijediplomsko središte domaćin je stranim slavistima dugih četrdeset godina. Tema ovogodišnjega seminara Metafore u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi zbog vlastite se sveobuhvatnosti povezuje sa svim dosadašnjim temama Zagrebačke slavističke škole. Upravo će raznolikost predavanja pokazati neograničenost prostora djelovanja metafore kao fenomena koji zahvaća tri interesne domene Škole – jezik, književnost i kulturu, napomenula je voditeljica Škole Tatjana Pišković.

Ciklus predavanja otvorio je Krešimir Bagić govoreći o metafori u stvaralaštvu Tina Ujevića. U danima što slijede fenomen metafore motrit će se u okviru predmoderne književnosti zahvaljujući Tomislavu Bogdanu, dok će Lana Molvarec govoriti o prisutnosti metafore u suvremenim književnim tekstovima. Jadranka Brnčić propitat će referencijalnost metafore, a Tea Rogić-Musa osvrnut će se na metaforu u lirskoj pjesmi. Krajem tjedna program se upotpunjuje dvama zaključnim književnoznanstvenim predavanjima – onim Tvrtka Vukovića koje tematizira bolest kao metaforu unutar hrvatske književnosti fin de sièclea, a potom predavanjem Tatjane Jukić koje najavljuje povezivanje krovne teme Škole s hrvatskim romanom šezdesetih godina. Jezikoslovni odvjetak predavačkoga ciklusa otvara predavanje Ljiljane Šarić koje metaforu motri iz kognitivnolingvističke perspektive. Mateusz-Milan Stanojević potražit će metaforu u internetskom diskursu, dok će Mario Brdar i Goran Tanacković Faletar polaznicima predočiti vezu metafore i metonimije. Ida Raffaelli tematizirat će metaforu u tvorbi i leksikalizaciji. Uz sve navedeno program obogaćuju stručni izleti i kulturna zbivanja među kojima valja izdvojiti obilazak dubrovačkih znamenitosti, predstave koje će polaznici gledati na Dubrovačkim ljetnim igrama kao i prigodne filmske projekcije, a najzad i razgovore s uvaženim hrvatskim književnicima i redateljima.

Na svečanom otvorenju polaznicima se uime Ministarstva znanosti i obrazovanja obratila Ivana Franić naglasivši važnost istraživanja hrvatskoga jezika i književnosti kao okosnica našega nacionalnog identiteta. Zamjenica župana Dubrovačko-neretvanske županije Žaklina Marević istaknula je važnost poticanja i promicanja poznavanja hrvatskoga jezika i kulture, što su vrijednosti koje Škola prepoznaje i u svoje djelovanje upisuje još od samih početaka. Uime gradonačelnika Dubrovnika riječ je okupljenima uputio Dživo Brčić izrazivši potporu radu Škole i želju za produktivnim i ugodnim boravkom u Dubrovniku. Voditeljica ureda Poslijediplomskoga središta Vlasta Brunsko slikovito se izrazila istaknuvši kako je kolaž umjetnosti i znanosti – ponuđen na Školi – najbolji način da se hrvatska kultura predstavi svijetu. Voditeljica Škole Tatjana Pišković osvrnula se na složenost ovogodišnje teme i njezinu neiscrpnost. Iskreno je zahvalila pokroviteljima i prijateljima Zagrebačke slavističke škole u Dubrovniku – Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvu kulture, Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, gradu Dubrovniku te Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Naposljetku je upozorila kako smo u vremenu nenaklonjenu humanistici dužni sačuvati rad Škole, bogatstvo njezina programa i entuzijazam njezinih brojnih sudionika – domaćih i stranih slavista.

U skladu s dugogodišnjom tradicijom Škole nastavni dio programa 47. seminara polaznicima nudi obavezne lektorate na nekoliko razina (Hrvatski za početnike, Konverzacija I, II, III) s ciljem usavršavanja gramatičkih i konverzacijskih vještina. Polaznici koji posjeduju potpunu jezičnu kompetenciju pohađaju s krovnom temom Škole usklađene, a prema osobnu afinitetu odabrane, također obavezne proseminare – Književni i Lingvistički. Njima se pridružuje fakultativna nastava triju proseminara – Pet plus, Jezik i pismo hrvatskih srednjovjekovnih tekstova (Staroslavenski i starohrvatski jezik), Kulturna povijest Dubrovnika u ranom novom vijeku.

Ovogodišnji seminar Zagrebačke slavističke škole pripremile su Tatjana Pišković (voditeljica Škole, osmišljavateljica programske cjeline jezikoslovnih predavanja te kulturoloških događanja), Ivana Brković (zamjenica voditeljice) i Ana Ćavar (programska tajnica), uz svesrdnu pomoć voditeljice književnoznanstvenoga ciklusa predavanja Maše Kolanović i drugih članova Stručnoga vijeća Zagrebačke slavističke škole.

Knjige za 47. seminar donirali su: Matica hrvatska, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Srednja Europa, OceanMore, Školska knjiga i Meandar.

Filmsku građu za 47. seminar osigurali su: Hrvatski filmski arhiv, Hrvatska radiotelevizija, Studio Pangolin, Factum.

Fotoalbum