Izražavamo li glagolima emocija doista emocije?

Predzadnje predavanje jezikoslovnoga ciklusa održala je dr. sc. Ida Raffaelli, redovita profesorica na Odsjeku za lingvistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predaje Sintaksu, Semantiku i predmete vezane uz područje kognitivne lingvistike, što su uz dijakronijsku semantiku temeljna područja njezina znanstvenoga interesa. Objavila je veći broj znanstvenih, preglednih i stručnih radova u međunarodnim časopisima i knjigama te domaćim jezikoslovnim časopisima. Autorica je dviju monografskih znanstvenih knjiga: Značenje kroz vrijeme – poglavlja iz dijakronijske semantike (2009) i O značenju – uvod u semantiku (2015) te dviju uredničkih knjiga. Sudjelovala je u nizu domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata od kojih se ističu projekti Leksička semantika u izradi hrvatskoga WordNeta (voditeljica), EOSS (Evolution of Semantic Systems) na Institutu Maxa Plancka za psiholingvistiku u Nijmegenu (voditeljica hrvatskoga tima) te ACCOMPLISSH: Accelerate Co-creation by Setting a Multi-actor Platform for Impact from Social Sciences and Humanities (Obzor 2020, članica savjetodavnoga odbora). Trenutačno je voditeljica radne skupine Kognitivnolingvistička analiza jezičnih promjena i oporavak nakon moždanog udara (zajedno s prof. dr. sc. Milošem Judašem) pri Centru izvrsnosti za bazičnu, kliničku i translacijsku neuroznanost. Bila je glavna urednica jednoga od najuglednijih hrvatskih jezikoslovnih časopisa Suvremena lingvistika (2005 – 2015). Od ove akademske godine voditeljica je Poslijediplomskoga studija lingvistike na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Izlagačica je na početku predavanja istaknula kako pri ovladavanju stranim jezikom nije važno samo učenje rječničkoga značenja leksema nego i finih značenjskih varijacija, što je svakako dio pragmatičke kompetencije govornika. Rječničko značenje suprotstavila je uporabnome značenju i razliku pokazala na primjeru glagola čuti: njegove rječničke definicije bile bi 'primiti sluhom glas' ili razg. 'osjetiti', ali one nisu dostatne da objasne njegovo značenje u izrazu kao što je čujemo se mejlom. Drugi je primjer glagol uživati i izraz uživajte u vikendu – takav izraz, rekla je izlagačica, ne shvaća se doslovno, to je konstrukcija koja odražava našu sliku svijeta, naš svjetonazor (važno nam je da se osjećamo ugodno). Objasnila je kako su teorijske i praktične pretpostavke rada dvije: naše se poimanje svijeta odražava u jezičnim strukturama i potreban je model koji će u opis uključiti takva značenja. Takav je model model leksikalizacijskih obrazaca koje izlagačica određuje kao konstrukcije koje su nastale ponajprije djelovanjem morfosemantičkih i morfosintaktičkih procesa. Za njih je važno da imaju značenje kao cjelina koja može biti i sintaktička konstrukcija – I. Raffaelli u predavanju posebno se bavila upravo glagolsko-prijedložnim konstrukcijama s glagolima emocija.

Glagole emocija teško je klasificirati i često su isprepleteni s glagolima mišljenja (npr. glagol slutiti). Kako bi pokazala cjelovitost značenja leksikalizacijskih obrazaca koji sadrže glagole emocija, izlagačica je navela primjere konstrukcija patiti od i patiti za te strahovati od i strahovati za koje leksikaliziraju posve različita značenja. Ta su značenja vrlo složena i govornici mogu njima ovladati u svakodnevnim komunikacijskim situacijama. Izrazito pragmatički motivirane konstrukcije leksikalizacijski su obrasci većega značenjskoga odmaka i glagoli emocija u njima imaju razne funkcije: mogu služiti kao pragmatičke ograde (npr. žalim, ali ništa od toga; bojim se da to neće ići; voljela bih da ti mogu pomoći), isprike ili pak pozdravi (uživajte u ostatku dana).

Na kraju je izlagačica objasnila da upravo glagoli emocija zbog svojih brojnih značenjskih varijacija u leksikalizacijskim obrascima odlično pokazuju koliko je govornik uronjen u komunikacijsku strukturu jezika, tj. koliko je pragmatički kompetentan, što podrazumijeva i poznavanje slike svijeta koja se zrcali u pojedinome jeziku.

Nina Nodilo