Suvremena hrvatska književnost

U atriju Poslijediplomskoga središta u Dubrovniku sinoć je održana večer posvećena suvremenoj hrvatskoj književnosti, u sklopu koje su se polaznicima Škole predstavila dvojica autora koji već duže zaokupljaju pažnju hrvatske književne i kulturne javnosti: Miroslav Kirin i Damir Šodan. Književnu je večer vodio doc. dr. sc. Tvrtko Vuković, profesor na Katedri za noviju hrvatsku književnost pri Odsjeku za kroatistiku zagrebačkoga Filozofskog fakulteta.

Više

Novo fikcijsko ruho stvarnosne proze: tri priče o žanru

Književnoznanstveni ciklus predavanja nastavljen je danas izlaganjem Anere Ryznar, asistentice na Katedri za stilistiku pri Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, pod nazivom Novo fikcijsko ruho stvarnosne proze: tri priče o žanru. U svojem se predavanju odlučila pozabaviti prozom iz druge polovice nultih ili, točnije, s njihova kraja, kada dolazi do svojevrsne istrošenosti ili zasićenosti modelom stvarnosne proze, pa i čitatelji i kritika počinju više pažnje posvećivati novom tipu pisma koji je još uvijek u oblikovanju. Iako njegova poetika nije jasno oblikovana ni eksplicitno reakcionarna, u uvodu je predavačica naznačila neka njezina obilježja.

Više

Ljetnikovac Petra Sorkočevića: priča o ljepoti

Sudionici 41. seminara danas su posjetili reprezentativan primjer dubrovačke ladanjske arhitekture – ljetnikovac Petra Sorkočevića. Prof. dr. Milovan Tatarin proveo ih je trijemom, terasom, perivojima i lođama te im je govorio o skladnoj gradnji ljetnikovaca dubrovačke vlastele.

Više

Pjesništvo nultih

Treće je predavanje u okviru književnoznanstvenoga ciklusa Pjesništvo nultih održao danas doc. dr. sc. Tvrtko Vuković. Cilj njegova izlaganja nije bio sustavan pregled pjesničkih poetika u tome razdoblju, već problematiziranje odnosa politike, ekonomije i književnosti općenito. Strukturu je predavanja predstavio podnaslovom Od trženja lirike do neutrživosti lirskih stvari: u uvodnome dijelu prikazao je važne i korjenite promjene vidljive u književnosti nultih, a potom se detaljnije posvetio raščlambi nezaobilazna sastavnoga dijela pjesništva toga razdoblja – zanimanju za prirodu stvari.

Više