Program 39. seminara

Osnovni su oblici posredovanja kroatističkih sadržaja koje Škola primjenjuje u stručnome usavršavanju stranih kroatista: lektorati/proseminari, tematski ciklusi predavanja, fakultativni program, kulturna zbivanja i stručni izleti.

Nastavni dio programa Zagrebačke slavističke škole u svojstvu predavača, voditelja proseminara, lektora i voditelja različitih programa najvećim dijelom izvode nastavnici Odsjeka za kroatistiku, potom nastavnici ostalih odsjeka zagrebačkoga Filozofskog fakulteta te nastavnici Zagrebačkoga sveučilišta odnosno drugih hrvatskih sveučilišta.

Modul A: Obvezni lektorati/proseminari

Lektorati i proseminari organizirani su kao komprimirani sveučilišni kolegiji.

U lektorate (jezične vježbe) polaznici se uključuju ovisno o stupnju znanja jezika te se u njima, u skladu s time, usavršavaju pojedine gramatičke i konverzacijske vještine nužne za svakodnevnu i stručnu komunikaciju na hrvatskome jeziku.

U proseminare se upisuju polaznici koji posjeduju potpunu jezičnu kompetenciju, a na njima se obrađuju izabrane književne i kulturološke teme.

Studenti obvezno odabiru jedan od ukupno osam obveznih lektorata/proseminara:

Lektorati (jezik):

1. Hrvatski za početnike (stupanj A1)
2. Konverzacija I (stupnjevi A2+, B1)
3. Konverzacija II (stupanj B2)
4. Konverzacija III (stupanj C1)
5. Konverzacija IV (stupanj C2)

Proseminari (književnost):

1. Proseminar o suvremenoj hrvatskoj poeziji
2. Teatrološki proseminar
3. Proseminar o suvremenoj hrvatskoj prozi

Lektorat Hrvatski za početnike traje 4 sata, a svi ostali obvezni lektorati/proseminari 3 sata.

Modul B: Fakultativni lektorat/proseminar

Uz odabrani obvezni lektorat/proseminar studenti mogu, ako to žele, odab­rati jedan fakultativni od ponuđena dva:

1. Staroslavenski i starohrvatski jezik
2. Hrvatska povijest i kultura

Fakultativni lektorati/proseminari traju 1 sat.

Modul C: Predavanja

Predavanja su organizirana u dva tematska ciklusa od po pet predavanja.

U prvom tjednu bit će održan jezikoslovni blok predavanja koji je koncipirao prof. dr. Ivo Pranjković. U ciklusu Sintaksa i suprasintaksa hrvatskoga jezika bit će riječi i o sintaktičkoj i suprasintaktičkoj problematici hrvatskoga standardnog jezika, posebno o kategoriji roda na sintaktičkoj razini, o sročnosti (kongruenciji), o pitanjima u hrvatskome jeziku i njihovoj tipologizaciji, o redu riječi u rečenici i u tekstu te o ustrojstvu teksta (diskursa). Predavači će biti ugledni hrvatski znanstvenici iz sveučilišnih i drugih (znanstvenih) institucija koji se bave tom jezikoslovnom disciplinom (odnosno tim disciplinama).

U drugom tjednu održat će se ciklus Književnost i kultura osamdesetih koji je koncipirao prof. dr. Krešimir Bagić. Ciklus će prikazati književne prakse 80-ih, ali i njihov umjetnički, kulturni i društveni kontekst. Atmosferu razdoblja karakteriziraju postmodernistička kreativnost, intermedijalnost, sveprisutnost popularne kulture i različiti oblici reaktualizacije tradicije. Dok filmsku produkciju, među inim, obilježava trend ekranizacije kapitalnih književnih djela (Kiklop, 1982; U raljama života, 1984; Glembajevi, 1988), u likovnosti supostoje minimalizam, nova figuracija i pop-art. Književnost tog desetljeća idejno je, poetički i stilski veoma raznolika. U prozi se izdvajaju koncepti novopovijesnog romana (Aralica, Fabrio), ženskog pisma (Vrk­ljan, Drakulić), autoreferencijalne (Ugrešić) i žanrovske proze (Tribuson, Pavličić). Mlađi se autori usredotočuju na formu kratke priče (D. Slamnig, Budiša, Habjan). Pjesnički se koncepti kreću između konkretizma i novog lirizma, obnove egzistencijalne poezije i neomanirizma; ritam i misao, zvuk i smisao, pjevanje i govorenje ne isključuju se nego međusobno dopunjuju. Najutjecajnija su lirska iskustva A. Žagar, D. Rešickoga, M. Mićanovića i B. Čegeca. Drama se, pak, prepoznatljivo pozicionira spram okružujuće stvarnosti. Iznimno važnu ulogu pri artikulaciji različitih umjetničkih iskustava i profiliranju literarne, uopće umjetničke scene osamdesetih odigrao je časopis Quorum (1985). Predavanja će tematizirati ključne ideje i umjetničke dosege, te usustaviti i interpretirati književnu proizvodnju tog desetljeća.

Modul D: Fakultativni program

Fakultativni program održava se u poslijepodnevnim satima. U sklopu tog programa bit će prikazan ciklus hrvatskog igranog filma, organizirani studijski obilasci dubrovačkih znamenitosti, a polaznici zainteresirani za hrvatsku tradicionalnu glazbu moći će se uključiti u rad glazbene radionice.

Modul E: Kulturna zbivanja

Uz prigodna predavanja o hrvatskoj kulturnoj tradiciji za polaznike Zagrebačke slavističke škole bit će organizirani susreti s hrvatskim piscima, glazbene i filmske večeri. Ti će programi sudionike Škole izravno uputiti u recentna zbivanja u hrvatskoj kulturi.

Dnevni plan rada na seminaru Zagrebačke slavističke škole

Stručni izleti

Stručni su izleti posve prirodan nastavak opisanih sadržaja. Koncipirani su tematski i izvode se uz stručno vodstvo. Budući da se Škola održava u Dubrovniku, bit će organizirani izlet na Elafitsko otočje, odnosno u dubrovačku okolicu.