Umjetnička galerija Dubrovnik

Nakon lektorata, proseminara i poslušanih predavanja o novostima iz književne i jezikoslovne kroatistike polaznici su Škole posjetili Umjetničku galeriju Dubrovnik te pogledali izložbu Alberta Giacomettija, značajnog švicarskog kipara i slikara poznatog i pod nazivom – kipar duše 20. stoljeća. Na izložbi je predstavljeno oko 160 Giacomettijevih umjetnina, uključujući skulpture, slike i litografije nastale od 1949. do 1965. godine.

Polaznici su vidjeli primjere umjetnikova zrelog stila u skulpturi s karakterističnim izduženim figurama. Najpoznatija takva njegova skulptura nosi naziv »Čovjek koji prelazi trg«, a nastala je 1949. godine.

Izložene Giacomettijeve litografije prikazuju ambijent pariških ulica, barova, atelijera te ljudi. Izložba uključuje i dvadesetak fotografija poznatog švicarskog fotografa Ernsta Scheideggera, Giacomettijeva dugogodišnjeg prijatelja. Ernstove fotografije otkrivaju intimnu atmosferu Giacomettijeva života i stvaralaštva.

Zgrada Umjetničke galerije Dubrovnik prvotno je zamišljena i građena (od 1935. do 1939.) kao rezidencijalno-reprezentativna palača dubrovačkog brodovlasnika Bože Banca. Projektirali su je poznati hrvatski arhitekti Lavoslav Horvat i Harold Bilinić u neorenesansno-gotičkom stilu prema uzoru na remek djela dubrovačke urbane i ladanjske renesansne arhitekture.

Godine 1950. palača Banac pretvorena je u izložbeni prostor i muzej. Adaptacijom objekta oformljeno je devet izložbenih dvorana, spremišni prostori i nekoliko manjih radnih prostorija. Palača ima i veliku terasu ukrašenu skulpturama i okrenutu prema moru.

Temelj Umjetničke galerije Dubrovnik nacionalna je umjetnost s kraja 19. stoljeća, dakle početak hrvatske moderne. No, njezin je interes i sve ono što se događalo nakon toga, naročito suvremeni trenutak hrvatske i svjetske umjetnosti.

Osnovana s namjerom da prikuplja, čuva, znanstveno i stručno obrađuje, izlaže te publicira likovno-umjetničku građu nastalu u regionalnom, nacionalnom, a prema mogućnostima i u međunarodnom likovnom okruženju, Umjetnička galerija Dubrovnik je, usmjerivši svoj interes na likovnu produkciju realiziranu u vremenu od pojave Vlaha Bukovca do danas, u svom šezdesetogodišnjem trajanju uspjela prikupiti vrijedan fundus s više od dvije tisuće slika, skulptura, grafika, i crteža te se afirmirati, ne samo kao presudni činitelj likovno-umjetničkog života Dubrovnika i šireg regionalnog okvira, nego kao i središte cjelokupnog hrvatskog likovno-umjetničkog prostora.