Dubrovnik, grad otpora – obilazak povijesne jezgre Grada
Dvije skupine polaznika 42. seminara danas su uz stručna vodstva posjetile odabrana mjesta u povijesnoj jezgri Dubrovnika. Obilazak je započeo na Pilama, nakon čega su se okupljeni zaputili prema Stradunu, Zlatarićevoj ulici, Staroj gradskoj luci, Gundulićevoj poljani te najvažnijim crkvama, fontanama i spomenicima u blizini. Putem su slušali o zanimljivostima iz povijesti i sadašnjosti Dubrovnika, grada koji odiše otporom ostvarenim u različitim kontekstima.
Polaznici su na Pilama uživali u pogledu na simbol povijesnoga otpora Veneciji – tvrđavu Lovrijenac te na brdo Srđ i tvrđavu Imperial. Stručni vodič sudionicima je objasnio kako se u blizini Srđa nalazi današnja granica Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, a time i nekadašnja granica Dubrovačke Republike s Osmanskim Carstvom. Dubrovnik se uspješno razvio u svim mogućim aspektima između dvije povijesne velesile – Venecije i Osmanskoga Carstva. Nakon što su se polaznici upoznali s podacima o položaju Dubrovačke Republike, ušli su u Stari grad Vratima od Pila. Imali su priliku proučiti plan grada koji pokazuje broj oštećenja u staroj dubrovačkoj jezgri za vrijeme Domovinskoga rata.
Na početku Straduna okupljeni su se zaustavili pokraj Onofrijeve fontane i crkve sv. Spasa – primjera dalmatinskoga renesansnog graditeljstva koji se uspoređuje s talijanskim renesansnim graditeljstvom. Prošetali su potom Zlatarićevom ulicom u kojoj se nalazilo prvo dubrovačko nahodište. Vrativši se na Stradun stručni je vodič govorio o arhitekturi i karakteristikama gradnje u Dubrovniku prije i nakon potresa 1667. O skladnoj dubrovačkoj gradnji svjedoče gradske palače i središnje građevine Dubrovačke Republike – crkva sv. Vlaha, palača Sponza, Knežev dvor i Orlandov stup. U Staroj gradskoj luci pruža se pogled na Lazarete, koji su u prošlosti služili za izdržavanje karantene, te na kompleks Dominikanskoga samostana koji skriva najljepše slike dubrovačke renesansne škole Nikole Božidarevića. U obilasku povijesne jezgre sudionici su se zaustavili i pokraj brončanoga kipa Marina Držića. Na Gundulićevoj poljani, gdje je obilazak završio, imali su priliku vidjeti spomenik Ivanu Gunduliću, djelo hrvatskoga kipara Ivana Rendića iz 1893. Na postolju spomenika nalaze se brončani reljefi s prizorima iz Gundulićeva spjeva Osman.
U nastavku poslijepodnevnoga fakultativnog programa 42. seminara polaznici će posjetiti neke od najvažnijih znamenitosti staroga Dubrovnika: palaču Sponzu, Franjevački samostan, tvrđavu Lovrijenac i ljetnikovac Petra Sorkočevića.
