Lovrijenac: priča o slobodi
U poslijepodnevnim satima sudionici 42. seminara posjetili su uz stručno vodstvo jedan od simbola moći Dubrovačke Republike – utvrdu Lovrijenac, jedinstvenu arhitektonsku cjelinu s koje se pruža nevjerojatan pogled na grad. Tvrđava je smještena na teško pristupačnoj hridi, 37 metara nad morem.
Vodič je polaznike upoznao s legendom koju dubrovački autori navode u starijim knjigama, a koja njezin nastanak smješta u 11. stoljeće i dovodi u vezu s mletačkim pokušajem napada na grad. Unatoč dobro pripremljenoj strategiji Venecije, Dubrovčani su doznali za njihove namjere i podigli zidove prema moru. Iako je to bila samo lukava varka jer s kopnene strane ništa nije branilo grad, već su zidine bile izgrađene samo prema moru u visini između sedam i deset metara, Mlečani su ostali zatečeni, odustali od napada i bili prisiljeni nadoknaditi troškove uzaludne plovidbe.
Prvi sigurni podaci o Lovrijencu potječu iz samoga početka 14. stoljeća, a nalazimo ih u arhivskom dokumentu o biranju kaštelana, odnosno zapovjednika, dok je konačni izgled dobio u 15. stoljeću. Ime je dobio po crkvici Sv. Lovre, koja je srušena u 16. stoljeću. Debljina zidina dobro je strateški osmišljena: prema moru mjestimice doseže i dvanaest metara, dok prema gradu ne premašuje dva metra. Zapovjednik tvrđave, tzv. kaštelan, birao se iz redova vlastele, a mijenjao se svaki mjesec. U okviru tvrđave, izgrađene od lokalnog kamena, nalazi se renesansno četverokutno dvorište iz 14/15. stoljeća, tri velike terase i cisterna iz 16. stoljeća. Polaznike je posebno oduševila najšira terasa, okrenuta prema moru, čija je dubina već ispod same tvrđave od osamdeset do sto metara, a malo dalje i više stotina metara. Motreći s Lovrijenca Dubrovnik i morsku pučinu, sudionici seminara mogli su lakše shvatiti značenje riječi uklesanih u kamen: »Sloboda se ne prodaje ni za sve zlato svijeta«.
Upoznavši polaznike i s novijom poviješću tvrđave Lovrijenac, njezin je obilazak vodič završio podno kipa Sv. Vlaha, u čijoj su izradi sudjelovali Jacob di Spinoza i lokalni klesar Lujo u 16. stoljeću, a koji se smatra jednim od najljepših primjeraka kipova spomenutoga sveca. Prisutnima je pokušao dočarati i prvotni izgled neposredne okolice tvrđave, kada su ondje postojali jarak i drveni most. Stabla oko tvrđave koja se danas ondje nalaze zasadili su sudionici Svjetskog kongresa književnika održana 1933. godine. Danas je Lovrijenac svjetski poznata pozornica, osobito proslavljena izvedbama Hamleta, kako engleskih tako i hrvatskih redatelja.
