Red riječi

Ugledni hrvatski jezikoslovac prof. dr. sc. Ivo Pranjković održao je predavanje pod nazivom »Red riječi« u kojem je izložio niz pravila prema kojima se riječi slažu u veće sintaktičke cjeline. Na početku predavanja prof. dr. sc. Ivo Pranjković istaknuo je kako je u proučavanju hrvatskoga jezika odavno uočena vrlo važna razlika između osnovnoga i obilježenoga reda riječi te da je na tu razliku među prvima nedvosmisleno upozorio Adolfo Veber Tkalčević, a elemente takva razlikovanja susrećemo i u »Ilirskoj slovnici« Vjekoslava Babukića iz 1854. godine.

U izlaganju se prof. dr. sc. Ivo Pranjković usredotočio na prikaz osobitosti triju tipova reda riječi. Govorio je o osnovnom ili gramatičko-semantičkom, aktualiziranom ili obilježenom i tzv. automatiziranom ili obvezatnom redu riječi. Naglasio je kako se naziv »obilježeni red riječi« može razumjeti dvojako: i kao sinonim za aktualizirani red riječi, ali i kao red riječi koji je po čemu stilski obilježen.

Govoreći o razlikama između osnovnoga i obilježenoga reda riječi profesor je istaknuo da se pravila osnovnoga ili gramatičko-semantičkoga reda riječi odnose na rečenicu koja se promatra izvan konteksta, tj. na rečenicu kao jezičnu jedinicu, dok se pravila obilježenoga reda riječi odnose na rečenicu uključenu u kontekst, tj. na rečenicu kao govornu jedinicu. Pritom su promjene koje se događaju u osnovnom redu riječi uvjetovane obavijesnim ustrojstvom iskaza, dok aktualiziranom ili obilježenom redu riječi pripadaju sva ona nizanja u kojima se odstupa od osnovnoga reda riječi.

Zanimljivo je kako se kombiniranjem aktualizacije redom riječi i aktualizacije rečeničnim naglaskom može dobiti čak 18 kombinacija jedne rečenice s osnovnim ustrojstvom subjekt + predikat + objekt.

Posebnu pozornost profesor je poklonio automatiziranom redu riječi koji je najveći problem za one koji hrvatski jezik uče kao strani. Kako je pojasnio prof. dr. sc. Ivo Pranjković, automatiziranim ili obvezatnim naziva se red riječi čija se pravila odnose na zanaglasnice (enklitike) ili prednaglasnice (proklitike).  Profesor je pojasnio da se taj red zove automatiziranim zato što nije uvjetovan ni gramatički ni semantički, a ni suodnosom iskaza u tekstu, nego je uvjetovan prozodijski.

Pojašnjavanja svih triju tipova reda riječi popraćena su brojnim, svakodnevnim, nedvosmislenim, praktičnim i korisnim primjerima.

Na kraju predavanja profesor je naglasio da je u hrvatskome standardnom jeziku osnovni red riječi uvjetovan gramatički i semantički te da u njemu uglavnom nema elemenata po kojima bi se bitno razlikovao od osnovnoga reda riječi u drugim, pogotovo srodnim jezicima. Zaključio je da su kod obilježenog ili aktualiziranog reda riječi mogućnosti aktualizacije izrazito velike zahvaljujući ponajprije obličnoj raznovrsnosti. Profesor je tom zaključku dodao i misao da su spomenute mogućnosti aktualizacije ograničene zapravo samo nekim općesemantičkim i logičkim, a posve rijetko i gramatičkim razlozima. Prof. dr. sc. Ivo Pranjković zaključno je ponovio da je najsloženija situacija s automatiziranim ili obvezatnim redom riječi, i to ponajprije zato što su pravila poretka zanaglasnica, kad ih dolazi više u nizu, u doslovnom smislu riječi automatizirana, obvezatna i nepromjenjiva, što je posve u neskladu sa svim drugim aspektima reda riječi u hrvatskome jeziku.