Povijest Sponze – povijest u Sponzi
Polaznici su poslijepodne posjetili palaču Sponzu u kojoj se čuvaju vrijedni dokumenti arhiva Dubrovačke Republike. Kroz vrijeme ih je provela arhivistica Ivana Lazarević. Palača Sponza građena je od 1516. do 1522. godine prema projektu Paskoja Miličevića. Budući da Sponza nije stradala u potresu 1667. godine, njezin prijelazni gotičko-renesansni stil ostao je očuvan do danas. U vrijeme Dubrovačke Republike u njoj su bili smješteni carinski ured, skladišta, kovnica novca, blagajna, oružana i gradska škola.
U 17. stoljeću u Sponzi su se sastajali članovi Akademije učenih koji su raspravljali o književnim, umjetničkim i mehmznanstvenim dostignućima onoga doba. Danas se u njoj čuva arhiv Dubrovačke Republike s mnogim dokumentima neprocjenjive vrijednosti. Državni arhiv u Dubrovniku kao samostalna ustanova djeluje tek od 1920. godine, ali se godinom njegova utemeljenja može smatrati već 1278, kada u Dubrovnik dolazi Tomasino da Severe, prvi školovani i plaćeni notar-svjetovnjak.
Ivana Lazarević za polaznike je pripremila i izložila neke od najstarijih sačuvanih dokumenata. Najstariji originalni dokument, bula pape Benedikta VIII, potječe iz 1022. godine. Polaznici su vidjeli i Povelju Kulina bana iz 1189. godine, kojom ban Kulin dopušta Dubrovčanima slobodu trgovanja u svojoj zemlji. Statut grada Dubrovnika s kraja 13. stoljeća pruža nam mnoštvo podataka o državno-pravnom ustroju Dubrovnika. Ivana Lazarević istaknula je testament Džive Gundulić koji je majka pjesnika Ivana Gundulića izgovarala na svojoj samrti. Zanimljiv uvid u život starih Dubrovčana daje nam i dokument o osnivanju nahodišta za ostavljenu djecu iz 1432. godine. Prisutni su vidjeli i Višegradsku povelju, ugovornu ispravu ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I kojom se utvrđuje vrhovna vlast ugarsko-hrvatskih kraljeva nad Dubrovnikom kao gradom Dalmacije, uz uvjete koje je kralj ugovorio s dubrovačkim poslanicima. Ivana Lazarević ukazala je pažnju i na »Privilegium navigationis ad partes orientes«, dozvolu plovidbe u istočne zemlje iz 1433. godine. Ferman turskog sultana Mehmeda II. iz 1458. godine čuva njegov vlastoručni potpis. Od iznimne je važnosti dopis francuskog cara Napoleona iz 1805. godine. Polaznicima je posebno zanimljivo bilo vidjeti i sačuvani rukopis dubrovačkog komediografa Marina Držića.
Zainteresirani su u Sponzi posjetili i izložbu ciklusa »Kafka« slikara Dimitrija Popovića.
