Izlet na Elafite

U nedjelju je za polaznike tradicionalno organiziran cjelodnevni izlet na Elafite – otoke smještene sjeverozapadno od Dubrovnika. Sudionici 39. seminara posjetili su najveće i jedine stalno naseljene elafitske otoke: Koločep (Kalamotu, kako ga nazivaju sami mještani), Šipan i Lopud.

Okupljeni su zaplovili iz Gruža, dubrovačke luke, te su se prvo iskrcali na Koločepu, gdje je predavanje održao prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina. Budući da su Elafiti od najranijeg razvitka Dubrovnika u njegovu posjedu te da je uz Dubrovnik usko vezan i njihov društveno-gospodarski razvoj, prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina polaznike je upoznao sa zanimljivim informacijama iz povijesti Dubrovačke Republike (1358 – 1808). Govorio je o njezinu teritorijalnom širenju, stjecanju okolnih otoka i poluotoka Pelješca te o radobljima priznavanja mletačke, ugarske i turske vlasti. Profesor Jakovina osvrnuo se na stratešku važnost građenja zidina, o čemu svjedoče zidine u Dubrovniku, Stonu te neuspjeli pokušaj njihova građenja oko Molunta. Podsjetio je na rubni prostor Dubrovačke Republike, njezinu ratnu stabilnost i atipično funkcioniranje u svijetu.

Profesor Jakovina polaznicima je prepričao i neke mitove vezane uz Dubrovačku Republiku. Radi se, naime, o podacima iz literature koji nisu potpuno istiniti ili barem moraju biti pobliže objašnjeni. Tako se u literaturi može pronaći podatak da je Dubrovačka Republika 1776. priznala Sjedinjene Američke Države. Međutim, unatoč sugestijama konzula Republike u Parizu i Madridu, to se nije dogodilo. U vrijeme osamostaljenja Republike Hrvatske krivo se govorilo da bi SAD trebao uzeti u obzir priznanje Dubrovačke Republike. Profesor Jakovina osvrnuo se i na noviju dubrovačku povijest te je govorio o razvoju dubrovačkog turizma, kao i o opsadi Dubrovnika u vrijeme Domovinskog rata. Istaknuo je da Dubrovnik ima povijest dugog trajanja te se osvrnuo na bogatu građu očuvanu u Dubrovačkom arhivu. Nakon predavanja polaznici su prošetali od Gornjeg Čela do Donjeg Čela, s jedne na drugu stranu otoka.

Na Šipanu je polaznike dočekala dr. sc. Željka Čorak koja je prisutnima dočarala kulturni krajolik najvećeg i najnaseljenijeg elafitskog otoka. Šipan ima dva naselja: Suđurađ i Šipansku Luku. Dr. sc. Željka Čorak govorila je o promjenama na otoku te o nestajanju spomeničkih, posljednjih autentičnih, ljudi. Istaknula je kako na Šipanu bunar vremena nema dna: najstariji ostaci na otoku potječu iz bakrenoga i brončanoga doba. Šipan je, dakle, pradavan otok, ali njegova prapovijest još nije dovoljno istražena. U trajektnoj luci često izranjaju ostaci iz rimskoga doba i srednjeg vijeka. U vrijeme zlatnoga doba Dubrovnika brojne dubrovačke vlastelinske obitelji na Šipanu su gradile ljetnikovce, a profesorica Čorak istaknula je one bogate trgovačke obitelji Skočibuha. Skočibuhe su izgradili i malo brodogradilišno naselje koje je jedno od prvih industrijskih naselja Europe. Prema riječima profesorice Čorak, rafinirana kultura dubrovačkog kraja na Šipanu je ostvarena u punoj mjeri. Polaznici su posjetili crkvu Sv. Duha, jednu od dvije najpoznatije crkve-tvrđave u Hrvatskoj. Crkva ima karakterističan ravni krov s kojeg su zainteresirani uživali u pogledu na najduže polje otoka.

Polaznici su se na povratku iskrcali na Lopudu, gospodarski najrazvijenijem elafitskom otoku. Slobodno vrijeme iskoristili su u kupanju na lopudskim plažama, a neki su posjetili i uvalu Šunj koja se nalazi na jugoistočnoj strani otoka.

Fotoalbum