Stručni izlet: Cavtat – Kuća Vlaha Bukovca i Mauzolej obitelji Račić
Polaznici Seminara proveli su predivno poslijepodne u Cavtatu, gradiću u dubrovačkoj općini Konavle. Cavtat je smješten na poluotoku Ratu koji zajedno s poluotokom Sustjepanom zatvara na taj način dobro zaštićenu, ali pristupačnu uvalu. U njegovoj je skladnoj arhitekturi lako nazreti stoljetnu prirodnu, duhovnu i materijalnu pripadnost Dubrovačkoj Republici. Ipak, povijest Cavtata seže u mnogo dalju prošlost. Naime današnji je Cavtat kao antički Epidaur bio važna rimska kolonija. Nakon prodora Slavena i Avara te pada Zapadnoga Rimskog Carstva kolonija je propala, a njezini su stanovnici izbjegli u susjednu naseobinu Laus Rave Ragusa iz koje je prema predaji nastao Dubrovnik. U vrijeme Dubrovačke Republike Cavtat je bio drugo po važnosti lučko, trgovačko i upravno središte, odmah nakon Dubrovnika. Rijetka su mjesta poput Cavtata koja na tako malome prostoru pružaju posjetiteljima toliko mnogo – prirodne ljepote i bogato kulturno i povijesno naslijeđe.
Polaznici Seminara najprije su posjetili rodnu kuću Vlaha Bukovca, jednoga od najpoznatijih hrvatskih slikara i začetnika hrvatskoga modernoga slikarstva, koji je rođen u Cavtatu 1855. Posebnost kuće koja ujedno funkcionira kao muzej čine zidni oslici kojima ju je još mladi Bukovac ukrasio. U bogatome stalnome postavu muzeja nalaze se djela koja predstavljaju sve faze Bukovčeva stvaralaštva i prate njegov životni put preko pariškoga, zagrebačkoga, cavtatskoga i praškoga perioda. Razgledavši najprije uz stručno vodstvo izložbu o umjetničkome susretu Vlaha Bukovca i češkoga slikara Jaroslava Čermáka koja je bila postavljena u prizemlju kuće, polaznici Seminara na gornjemu su katu mogli vidjeti sobe i Bukovčev atelje u kojima su, osim njegovih slika i crteža, izloženi i zbirka namještaja te osobni slikarevi predmeti.
Na najvišoj točki gdje se nekada, pretpostavlja se, nalazio antički kapitolij danas stoji cavtatsko groblje Svetoga Roka. Polaznici Seminara onamo su se zaputili kako bi razgledali mauzolej obitelji Račić koji je nastao prema umjetničkome projektu najvećega hrvatskoga kipara Ivana Meštrovića. Meštrović je prema želji oporučiteljice Marije Račić Mauzolej zamislio kao grobnicu i kapelicu u kojoj su pokopani članovi obitelji Račić – otac Ivo i majka Mare te kći Marija i sin Edi. Obitelj Račić bila je poznata cavtatska brodovlasnička obitelj koju je 1918. godine pokosila španjolska gripa. Mauzolej je prvo Meštrovićevo arhitektonsko djelo. Građen je od bijeloga bračkoga kamena u formi oktogona, a posvećen je Gospi od Anđela. Unutrašnji svod prekriven je glavama anđela, a na podu je prikaz biblijske povijesti koju simboliziraju četiri evanđelista. Uz brojne egipatske i asirske motive mauzolej je prepun simbolike koja reprezentira tri osnovne etape ljudske sudbine – rađanje, život i smrt, a čitava konstrukcija sugerira uznesenje prema nebu. Na samome je vrhu Mauzoleja zvono, saliveno također prema Meštrovićevu nacrtu, na kojemu je upisana njegova misao: Saznaj tajnu ljubavi, riješit ćeš tajnu smrti i vjerovati da je život vječan.
Lucija Stahor
