Okrugli stol – Pedeset godina Zagrebačke slavističke škole

Okrugli stol Zagrebačke slavističke škole koji se održao u atriju Poslijediplomskoga središta Dubrovnik okupio je voditelje Škole čiji su seminari obilježili njezinih posljednih dvadesetak godina djelovanja, a to su Stipe Botica, Krešimir Bagić, Krešimir Mićanović, Tvrtko Vuković, Tatjana Pišković i Zrinka Jelaska. Razgovor s voditeljima vodila je Marija Malnar Jurišić, predstojnica Katedre za dijalektologiju i povijest hrvatskoga jezika Odsjeka za kroatistiku.

Okruglome su stolu prisustvovali ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras te voditelj Poslijediplomskoga središta Dubrovnik Frano Hartman. Ministrica se prije početka Okrugloga stola obratila sudionicima u svoje ime te uime ministra Radovana Fuchsa čestitavši pedesetu obljetnicu Zagrebačke slavističke škole te Školu istaknula kao jedan od najvažnijih rasadnika hrvatskoga jezika, književnosti i kulture u svijetu. Naglasila je dobru suradnju u različitim izdavačkim projektima koju Ministarstvo kulture i medija njeguje s bivšim polaznicima Škole te joj poželjela puno uspješnih godina rada uz napomenu kako će uvijek imati potporu i pokroviteljstvo ministarstava, Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ministarstva kulture i medija. Potom su riječ preuzeli voditelji Zagrebačke slavističke škole. Prisjetili su se nekih trenutaka iz povijesti Škole, ali i promislili o onima koji tek dolaze. Stipe Botica, voditelj Škole od 2000. do 2004, podsjetio je da je ona na neki način proizvod hrvatskoga proljeća i ideje o potrebi Hrvata za svojom samostalnom školom u kojoj će okupljati slaviste iz cijeloga svijeta. Naveo je da je Škola, koja je i nakon pedeset godina živa i aktualna, najbolji inozemni promotor hrvatske kulturne, jezične i nacionalne specifičnosti. Profesor Botica istaknuo je profesora Mladena Kuzmanovića, koji je voditeljsku dužnost u Školi obavljao 17 godina rekavši da joj je on dao pečat koji je odlikuje i danas. Krešimir Bagić, voditelj Škole od 2005. do 2008, u svojevrsnom je osvrtu na svoj mandat istaknuo nastojanje da se kulturološki dio Škole pojača i obogati cjelokupan sadržaj. Istaknuo je tri antologije suvremene hrvatske književnosti koje su izdane u tri godine kao iznimno vrijedan izdavački projekt Škole. O izdavačkoj praksi koja je iznjedrila pregršt važnih knjiga objavljenih u okviru Škole govorio je i profesor Mićanović koji je voditeljsku dužnost obavljao od 2008. do 2012, istaknuvši kako vjeruje da će Škola nastaviti s ovakvim izdavačkim tempom. Profesor Mićanović osvrnuo se i na sam koncept Zagrebačke slavističke škole. Objasnio je da Uprava Škole određuje temu i program Seminara nakon čega pronalazi predavače, a to su u najvećoj mjeri profesori s Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao i njihovi kolege s ostalih odsjeka zagrebačkoga Filozofskog fakulteta te kolege kroatisti iz Osijeka, Rijeke, Zadra. Mićanović je posebno naglasio važnost snažne hrvatske akademske zajednice koja najbolje predavače može privući na Školu te inozemne kroatiste i slaviste koji također održavaju predavanja kao dokaz da Škola širi vidike i živo surađuje s njima. Tvrtko Vuković, voditelj Škole od 2013. do 2016, dotaknuo se načina odabira teme za pojedini Seminar rekavši da je on u tome procesu tijekom svojega mandata osnažio kulturološki aspekt te naglasivši da temu odabire svaki voditelj prema svojim nahođenjima i interesima u dogovoru s Upravom Škole, ali i činjenicu da bitna karakteristika Škole nije samo rad, nego i druženje. Prijelomna godina za Školu bila je 2017, kada je prvom njezinom voditeljicom postala Tatjana Pišković. Njezin je mandat, nažalost, obilježila i pandemija, koja je 2020. spriječila održavanje Seminara, i to prvi put u povijesti unatoč tomu što je program bio u potpunosti pripremljen. Iako je postojao prijedlog da se 2020. Seminar održi mrežno, profesorica je Pišković napomenula da ga nije mogla zamisliti u takvu obliku zato što je Škola, između ostaloga, i susret koji nema pravi smisao kada se ne događa uživo. Stoga je Seminar 2021. obilježilo veliko veselje prilikom ponovnog susreta sudionika u Dubrovniku. Trenutna voditeljica Zrinka Jelaska, koja je vodstvo Škole preuzela ove godine, naglasila je da svjedočimo povijesnim trenutcima s obzirom na to da se nalazimo na 50. seminaru u istoj godini kada je završetkom Pelješkog mosta spojen cijeli hrvatski teritorij, što je od posebnoga značaja za krajnji jug naše zemlje, za Dubrovnik, koji je, kao što je istaknuo profesor Botica, ishodište velikog književnog i kulturnog zaleta u Hrvata. U nastavku je profesor podsjetio kako mu je bilo posebno drago kada se Škola poslije Domovinskoga rata vratila u Grad te je spomenuo da mu je užitak susretati ljude koji su u Školi sudjelovali još kada je on bio voditelj. Profesor Vuković skrenuo je pozornost na popularni aspekt hrvatske kulture kao njezin važan dio koji treba biti uključen u rad i program Škole, a profesorica Pišković naglasila je važnost druženja sudionika koje Školu čini posebnim mjestom, a osim novih iskustava i znanja omogućuje povezanost s kolegama iz cijeloga svijeta. Jedan od takvih lijepih trenutaka kojima Seminar obiluje dogodio se upravo večeras, kada je nakon razgovora s voditeljima druženje nastavljeno uz slavljeničku tortu, priču i smijeh. To je jedan od trenutaka na kojima trebamo biti zahvalni svim prijašnjim upravama Škole, ali i sadašnjoj, te njezinim voditeljima zbog kojih je trebamo nastaviti graditi u budućnosti s uvjerenjem da će doživjeti barem još ovoliko izdanja.

Iva Orepić

Fotoalbum